Da bi se moto "Ujedinjeni u različitosti" na pravi način doživeo i proživeo, neophodno je
putovati i upoznavati istoriju, arhitekturu, prirodno okruženje, kulturu, umetnost, religiju,
običaje, gastronomiju, jezik, lokalno stanovništvo... svake zemlje pojedinačno. Jedino se
znanjem i iskustvom možemo boriti protiv stereotipa, predrasuda i diskriminacije prema
ljudima koji žive u drugim zemljama, a koji nam se često indirektno nameću.
Masovni turizam nije poželjan, a sada je i nemoguć zbog pandemije. Zato smo smislili jednu
edukativnu maršrutu putešestvija kroz širok spektar nepopularnih ili manje popularnih
destinacija u svim EU članicama, a koje jednostavno zrače svojim postojanjem i teraju nas da
još više istražujemo ostale skrivene krajeve. Istovremeno smo želeli da damo ideju drugima
da naprave sopstveni izbor drugačijih i neobičnih mesta. U svakoj EU državi istraživali smo i
izdvojili po jedan različit geografski pojam ili građevinu, a koji su posebni po nečemu: reku,
vodopad, planinu, ulicu, jezero, selo, grad, zamak, biblioteku, galeriju, hotel...
S obzirom da ima puno mladih, koji još uvek nisu putovali van Srbije, dali smo im savete kako
da budu odgovorni putnici i upoznali smo ih sa dokumentacijom neophodnom za putovanje.
Takođe, predstavili smo i na koji način srednjoškolci mogu da putuju van Srbije, ali i istakli
koje putničke beneficije postoje u Evropskoj Uniji za mlade i inače. Naravno, nismo zaboravili
ni na rečnik osnovnih fraza na nekoliko službenih EU jezika.
Autori sajta su učenici trećeg razreda Elektro-saobraćajne tehničke škole "Nikola Tesla" iz Kraljeva: Stefan Milanović, Aleksa Milić i Andrija Stanišić, sa mentorkom, profesorkom Ivanom Jablanović.
"Put od 1000 milja počinje prvim korakom". Hajdemo u EU!
MASOVNI TURIZAM ILI ODRŽIVI TURIZAM
MASOVNI TURIZAM
Prekomeran broj ljudi na jednom mestu može samo da šteti određenoj destinaciji, jer nije sve u
novcu. Masovni turizam ometa život domaćeg lokalnog stanovništva, produbljuje socijalne
razlike zbog previsokih cena i skupih troškova života, ali i preti da naruši infrastrukturu gradova
koji predstavljaju važnu kulturnu i prirodnu baštinu. Tako su danas neka EU mesta postala
"žrtve" sopstvene lepote, a mnoge lokalne vlasti već su počele da uvode mere ograničenja broja
ljudi, koji dnevno može da ih poseti.
Masovni turizam kakav sada poznajemo nije održiv. Planeta je u našim rukama, a na nama je da
budemo odgovorni.
„Planirajte za budućnost, jer ćete tamo provesti ostatak života.“ - Mark Tven
DA LI STE ZNALI?
Turizam je odgovoran za 8% emisije gasova sa efektom staklene bašte, čiji je izvor čovek. Prema
sadašnjem trendu, turizam kao industrija emitovaće 6,5 milijardi tona ugljen-dioksida do 2025.
godine. Najveći pojedinačni činilac predstavljaju avionski letovi.
ODRŽIVI TURIZAM
Kako mladi da budu odgovorni putnici u svetu masovnog turizma?
Potrošite novac u malim lokalnim restoranima, marketima ili na pijaci, odsednite u
porodičnim apartmanima ili gostionicama, kupujte suvenire i rukotvorine kod domaćih trgovaca
ili unajmite lokalnog vodiča. Time pomažete ekonomski razvoj mesta u koje ste došli umesto
velikih lanaca i korporacija, a u kontaktu sa domaćim stanovništvom stičete autentično iskustvo.
Ne cenjkajte se previše. Jedan evro, koji uštedite ako ste dovoljno uporni, nekom uličnom
prodavcu znači mnogo više nego vama.
Ne ostavljajte novac deci prosjacima. Tako nesvesno podržavate roditeljsku ekonomsku
eksploataciju dece, koja zbog prosjačenja ne idu u školu, a često i kriminalnu trgovinu decom.
Pre ugroženima kupite hranu i vodu ili donirajte novac pouzdanim lokalnim organizacijama koje
pomažu siromašnima.
Uvek kad možete na odredišta putujte vozom, a znamenitosti obilazite pešice ili koristite javni
prevoz.
Ne eksploatišite mesto u koje ste došli i ne ugrožavajte prirodni eko sistem. Ne uzimajte
školjke, morske zvezde ili kamenčiće sa plaže, ne berite biljke, ne nosite sa sobom artefakte sa
arheoloških lokaliteta, ne gazite travu, ne preskačite ograde i ne idite van obeležene pešačke
staze.
Ako je fotografisanje određenih znamenitosti zabranjeno, držite ruke u džepovima i ne
pokušavajte da, ipak, kradom napravite neku fotografiju. Ne dirajte eksponate.
Ne trčite i ne galamite na javnim mestima ili dok obilazite znamenitosti.
Edukujte se o mestu i zemlji koju želite da posetite. Naučite osnovne fraze na njihovom
jeziku, pa makar samo: "zdravo" i "hvala". To će izazvati pozitivnu reakciju ljudi, kojima smo
došli u goste.
Ne nipodaštavajte i ne ismevajte običaje i pravila u zemljama domaćina, koliko god ona bila
stroga i konzervativna. Poštujte sveta mesta.
Ne fotografišite lokalno stanovništvo, pre nego što ih pitate za dozvolu.
Ne podržavajte životinjski turizam. Osim što su podvrgnute okrutnoj dresuri i neretko su
ilegalno zatočene i drogirane, životinje ne smeju biti naše marionete za zabavu. Zato izbegavajte
blisku interakciju sa njima: selfije, jahanje, plivanje, ronjenje, pa čak i vožnju kočijama u nekom
starom delu grada. Ne hranite divlje životinje.
Ne kupujte proizvode napravljene od ugroženih vrsta: kožu, krzno, slonovaču, korale...
Razvijajte ekološku svest. Ne ostavljajte otpatke za sobom. Iako niste kod kuće, racionalno
koristite vodu i struju, uvek isključite svetlo, klimu i elektronske uređaje kad izlazite iz smeštaja.
Recite "ne" jednokratnoj plastičnoj ambalaži: kesama, flašama, slamčicama...
Probajte nacionalne specijalitete i pića zemlje u koju ste došli. Ne nosite sa sobom previše
upakovane hrane. Uvek naručujte onoliko jela, koliko možete pojesti.
Izađite iz turističke zone komfora i istražite manje posećena mesta, a ako želite da vidite
neke od najposećenijih gradova i atrakcija, učinite to van sezone kad nema mnogo turista.
Pričajte drugima o odgovornom turizmu. Ne moraju da se slože sa vama, bitno je da ste
započeli diskusiju.
Rezultati anketa pokazuju da mladima u Srbiji najviše fale putovanja i to ona u inostranstvo.
Upravo oni koji su više putovali u inostranstvo, skloniji su ideji evropskih integracija i podržavaju
članstvo Srbije u Evropskoj uniji. Prema tome, putovanja menjaju pogled na svet.
Jedna od mogućnosti da mladi u Srbiji putuju jeste konkurs "Evropski dnevnik" u organizaciji
Delegacije Evropske Unije u Beogradu, koji svake godine pruža mogućnost srednjoškolcima iz Srbije
da osvoje nagradu sa svojim kreativnim radom i putuju u nekoliko zemalja EU. Na konkursu se
može učestvovati individualno ili timski. Teme i kategorije variraju iz godine u godinu.
Više informacija na linku.
Koje su prednosti mladih u EU, koje im omogućavaju da više, opuštenije, jeftinije i bezbednije
putuju u odnosu na vršnjake u Srbiji?
Izbrisane granice u 22 zemlje EU + 4 van EU omogućile su lakšu mobilnost mladih. Slobodno
kretanje ljudi je pravo svih građana u zemljama "šengena" i to je jedan od najvećih uspeha
evropskih integracija. Omogućen je jednak pristup školovanju na bilo kom
EU univerzitetu, priznavanje diploma i zaposlenje pod jednakim uslovima u državama
članicama, mogućnost korišćenja sredstava iz zajedničkih fondova za naučni i istraživački rad,
brojne srednjoškolske, studentske, radne, edukativne i volonterske razmene.
Koju god vrstu saobraćaja da koriste, putnici su zaštićeni u slučaju: otkazivanja letova, gubljenja
prtljaga...
Ako su avio-kompanije stavljenje na "crnu-listu", ne smeju da saobraćaju u evropskom
vazdušnom postoru, a njih je oko 200.
U slučaju nezgoda na putu, postoji univerzalan besplatni broj hitne službe 112. Zahvaljujući
njemu skraćuje se vreme koje je hitnim službama potrebno da dođu na mesto nesreće.
Jedinstvena Evropska zdravstvena kartica nudi besplatnu medicinsku zaštitu i kad su građani na
odmoru bilo gde u šengen zoni.
Roming je ukinut, pa je tako i internacionalna komunikacija među mladima olakšana.
Više informacija na linku.
Erasmus+ pruža priliku mladim ljudima širom Evrope da uče, studiraju, idu na obuku, volontiraju
i nađu posao u inostranstvu.
Erasmus program u EU postoji već 32 godine, a tek od februara 2019. Srbija je punopravna
članica.Više informacija na linkovima: Link1 Link2
Dvojica mladih aktivista Vinsent Imanuel Her i Martin Šper došli su na ideju da svaki građanin
EU na svoj 18. rođendan dobije na poklon besplatan vaučer Evropske komisije za Interrail
(međunarodnu železničku) kartu koji bi omogućio 30-dnevno putovanje u 31 državu
obuhvaćenu Interrail-om, a koji se može iskoristiti u narednih šest godina. Oni smatraju da
evropska ideja zavisi od interakcije njenih građana i internacionalnih prijateljstava, pa je njihovu
peticiju „Spasavanje Evrope? Pošaljite mlade iz EU da putuju! #FreeInterrail" potpisalo oko
40.000 ljudi.
Zahvaljujući ovoj kampanji, Evropska komisija je 2018. godine pokrenula pilot-projekt #OtkrijEU.
Svi mladi državljani bilo koje države članice EU, koji još nisu napunili 18 godina, mogu da
apliciraju. Kandidati učestvuju u onlajn takmičenju, a zvaničnici Evropske komisije biraju
učesnike programa na osnovu njihovih odgovora na šest pitanja o evropskoj kulturi, geografiji i
istoriji. Ostaje da se vidi da li će projekat u potpunosti zaživeti i zaista omogućiti svim
punoletnim Evropljanima da besplatno putuju najekološkijom vrstom transporta.
Više informacija na linkovima: Link1 Link2
PASOŠ
Ukoliko prvi put vadite pasoš, više informacija možete pronaći na
linku.
Pasoš mora biti važeći i to još najmanje 90 dana od dana planiranog povratka iz neke od zemalja
EU. Iako pasoš morate pokazati samo na granici EU zemalja koje nisu u "šengen" zoni:
Hrvatskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Kipru i Irskoj, morate ga uvek imati kod sebe. Ako izgubite pasoš...
Osim što se "najlepše priče nalaze među koricama pasoša", postoje i drugi razlozi zašto svoju
putnu ispravu treba čuvati kao najveću dragocenost.
Ukoliko izgubite vašu putnu ispravu u inostranstvu, kako da postupite možete pročitati na linku.
Vodite računa o svojim dokumentima kad ste van zemlje, kako biste izbegli nepotrebne peripetije i dodatne izdatke.
DA LI STE ZNALI?
Sve EU članice imaju pasoše u različitim nijansama crvene i bordo boje. Mnoge zemlje, poput
Srbije, koje žele da se pridruže Evropskoj uniji, promenile su boju pasoša u crvenu.
Na svakoj levoj stranici finskog pasoša nalazi se po jedna ilustracija životinje koja živi na
prostoru ove države, a na svakoj desnoj u njenom donjem desnom uglu slika losa dizajnirana
tako da se pri brzom listanju stranica stvara iluzija kretanja losa.
VIZE
Za Irsku su vam potrebne vize a za sve ostale zemlje EU samo za boravak duži od 90 dana u
kontinuitetu.
Više zvaničnih informacija o apliciranju za irsku vizu možete naći na
linku.
PUTNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Međunarodno zdravstveno osiguranje ulazi u sastav putne dokumentacije bez koje zemlja ne bi trebalo
da se napušta. Nije uvek neophodno, ali može da bude od pomoći putniku u slučaju neprijatnih,
nepredviđenih i hitnih situacija. Polisa putnog osiguranja predstavlja putnikovu zdravstvenu knjižicu na
putovanju i garantuje mu efikasnu zaštitu i pokrivanje troškova lečenja.
Polisa se može kupiti u osiguravajućim kućama i turističkim agencijama. Cena je zanemarljiva u odnosu
na pomoć koja se dobija u inostranstvu i za putnike iz Srbije, koji putuju u zemlje Evrope, iznosi oko 1
evro po danu boravka.
S obzirom na aktuelnu pandemiju i stalne promene uslova ulaska u strane države, polisa osiguranja uz
određenu doplatu može pokriti i troškove PCR testova. Takođe, sa ovom polisom neće postojati dodatni
troškovi u slučaju pozitivnog testa i hospitalizovanja, a može biti pokriven i eventualni povratak u zemlju.
SAGLASNOST RODITELJA
Za prelazak državne granice maloletno lice, državljanin/ka Republike Srbije do navršene 16.
godine života, kada putuje samo ili u pratnji drugog lica koje mu nije roditelj ili zakonski
zastupnik, mora posedovati overenu saglasnost oba roditelja, ako zajednički vrše roditeljsko
pravo, ili zakonskog zastupnika. Obrazac se može naći na internetu ili kod javnog beležnika
(notara), koji će isti i overiti.
Vodič kroz 27 EU čuda
Maršruta za pamćenje!
szadas
BELGIJA - park Mini Evropa
Park Mini Europe
Možda je ovo idealno mesto da se odavde krene u EU obilazak. Smešten u podnožju Atomijuma,
"Mini-Evropa" je jedini park u kojem možete posetiti celu Evropsku uniju za nekoliko sati.
U Parku Mini Evropa su predstavljene sve članice Evropske unije, kroz 350 maketa
najreprezentativnijih zgrada, spomenika i dostignuća iz 80 gradova. Makete su rađene zaista
verodostojno u odnosu 1:25. Ovo putovanje kroz minijaturni park je jedinstvena prilika da se
posetioci upoznaju sa vrednostima i duhom gradova Starog kontinenta, ali i sa nekim
interesantnim informacijama.
Grandiozne katedrale su uvek bile obeležje Francuske. Jedna takva predstavlja remek-delo
gotičke arhitekture i to je katedrala Svetog Stefana u Mecu.
Katedrala je nastala u 14. veku spajanjem broda crkve Sv. Stefan iz 13. veka i jedne starije
romaničke crkve.
Sa svoja 42m treća je najviša katedrala u Francuskoj, ali izdvaja se od ostalih jer je najsjajnija.
Ima najveću površinu pod staklenim vitražima od ukupno 6500 kvadratnih metara. Zato nosi
nadimak "Božija lampa". Neke vitraže je oslikao čuveni rusko-francuski slikar Mark Šagal.
Visoki plafoni i gotički stubovi uz prelamanje svetlosti kroz stakla ostavljaju bez teksta i mnogi
posetioci se slažu da je to najlepša katedrala koju su ikada videli. Ulaz je besplatan.
Nekada duge šetnje atipičnim ulicama gradova, koje posećujemo, donose više radosti od
obilaska muzeja i poznatih znamenitosti, naročito ako se nalaze u prometnim i velikim
metropolama.
Baš to je slučaj sa ulicom Herštrase u Bonu, koja fascinira svojim izgledom. Nalazi se u starom
delu grada, nedaleko od Betovenove kuće. Lako ćete je naći, samo pitajte prolaznike: "Gde se
nalazi Avenija trešnjinog cveta?" Nad njom svakog proleća pupoljci pruzimaju vlast i cvetanjem
naprave veličanstveni ružičasti tunel. Tačni datumi cvetanja variraju iz godine u godinu, ali
obično se dešavaju u aprilu i taj prizor traje 2-3 nedelje. Meštani i ostali posetioci Bona ažurno
prate izveštaje kada ovaj fenomen počne da se dešava, kako ne bi propustili da u istom uživaju.
Drveće je posađeno 1984. godine kako bi poboljšalo mikroklimu i ekološke uslove za život tj.
smanjilo problem visokih temperatura u toku leta ali i prevelikog zagađenja.
Heerstrasse, 53111 Bonn
ITALIJA - stepenice crkve Sveta Lucija u Arcakeni
La scalinata della Chiesa di Santa Lucia a Arzachena
U Italiji su najpopularnije Španske stepenice, međutim...
Na kraju glavne ulice u istorijskom naselju Arcakeni na Sardiniji, neočekivano možete naleteti
na stepenice blještavih duginih boja. Ovaj projekat je delo umetnika Manuela Marotija i
arhitektice Marilene Patitoni, u kome su nesebično svoj doprinos dali brojni volonteri ali i
gradske vlasti. Slikane bojama od prirodnih pigmenata ne uništavaju granit i vremenom izblede.
Na taj način se čuva okolina i poštuje kulturno nasleđe područja.
Duga je zamenila prethodno delo izrađeno od drveta u vidu dugačkog tepiha sa tradicionalnim
sardinijskim motivima slikanim duž stepeništa, nažalost degradiranim tokom vremena. Ostaje
samo da se vidi kako će stepenice biti oslikane neke naredne godine, a one su primer kako i u
istorijskim mestima postoji prilika za kreativnost bez narušavanja autentičnosti.
Inače, ove stepenice vode do katoličke crkve Sveta Lucija, odakle se pruža veličanstven
panoramski pogled na božanstvenu Sardiniju.
Corso G. Garibaldi, 07021 Arzachena OT, Sardegna
LUKSEMBURG - selo Šengen
Schengen
Danas ne postoji osoba koja nije čula za "šengen". Medutim, doći u pravi Šengen znači doći u
jugoistočni deo Luksemburga, tačnije na granicu sa Nemačkom i Francuskom, u istoimeno seoce
sa oko 500 stanovnika, na obalu reke Mozel gde je na brodu Princeza Mari-Astrid 14.juna 1985.
godine potpisan čuveni "Šengenski sporazum", koji je ukinuo granične kontrole unutar Evrope.
U ovom čuvenom selu mnoštvo je podsetnika na njegovu važnu ulogu. Pre svega, tu je Evropski
muzej u kojem se čuva potpisani sporazum.
Svaka od 26 zemalja potpisnica danas ima svoju bronzanu plaketu sa zvezdom na trgu ispred
Evropskog centra, koji osim korisnih informacija za turiste nudi i opšte informacije i
dokumentaciju o Evropskoj uniji. Ime svake zemlje napisano je na njenom nacionalnom jeziku.
Da li ste ikada, bar na trenutak, pomislili kako bi izgledao grad bez automobila i ulica? Takvo
mesto zaista postoji!
Hithorn, mali bajkoviti grad sa svega 2630 stanovnika, nalazi se u centralnom delu Holandije, na
sat i po vožnje od Amsterdama. Do kuća i svih ostalih objekata dolazi se čamcima i mostovima,
kojih je oko 180. Iako osnovana od strane doseljenika sa Mediterana još u XIII veku, "Holandska
Venecija", kako nazivaju Hithorn, postala je poznata široj javnosti tek 1958.godine kada ju je
holandski reditelj Bert Hanstre izabrao za mesto snimanja komedije "Fanfare".
U Hithornu žive brojni holandski umetnici, koji očigledno u njemu nalaze inspiraciju za svoja
dela.
Čini se da u Irskoj ništa nije uobičajeno i prosečno, a takvo je i jedno od najistaknutijih obalskih
obeležja ove države, strme Moherske litice, koje zapljuskuju jaki talasi Atlantika.
Nalaze se na zapadnoj obali u okrugu Kler. Hridi se uzdižu do 214m nadmorske visine i prostiru
na dužini od 8km, a na najvišoj tački smeštena je stara O'Brajenova kula sa koje se, po
sunčanom danu, mogu videti Aranska ostrva i Golvejski zaliv. U strukturi litica smenjuju se
različiti slojevi kamena zbog čega ih naseljava oko 30000 ptica, uglavnom retkih vrsta i one su
samo jedan od razloga zašto treba posetiti ovaj spektakularni krajolik.
Moherske litice se pojavljuju u filmovima kao što su The Princess Bride (Princeza nevesta) i
Harry Potter and the Half-Blood Prince (Hari Poter i polukrvni princ) kao i u video spotu
"Runaway" (Bekstvo) popularnog benda Maroon 5.
Škola koju bi svaki učenik bez sumnje rado pohađao nalazi se u luci Nordhavn u Kopenhagenu.
Međunarodna škola u Nordhavnu prekrivena je sa 12000 solarnih panela, što je čini najvećom
"solarnom elektranom" u Danskoj i njima se podmiruju zahtevi za 50% struje koju koristi škola.
Ovaj jedinstveni kompleks sastoji se od četiri zgrade i sagrađen je 2017. godine prema projektu
višestruko nagrađivane skandinavske firme.
Školu pohađa oko 930 dece, učenika i studenata od 3 do 19 godina iz preko 80 zemalja sveta.
Opremljena je savremenim višenamenskim učionicama i zajedničkim prostorijama,
prilagođenim potrebama dece u različitim fazama razvoja.
Sve učionice su smeštene u uglovima zgrada kako bi se što više iskoristila dnevna svetlost, a
staklo na prozorima zadržava prirodno svetlo pa filtrira infracrvene zrake i toplinu. Opremljene
su pametnim tablama najnovije generacije. Ali, to nije sve! LED rasveta, koju kontrolišu
nastavnici, omogućava različit intenzitet svetlosti koja utiče na sposobnost učenja. U
učionicama se na taj način imitiranjem prirodnog dnevnog svetla određuje intenzitet za
aktivnosti, opuštanje, koncentraciju ili čitanje.
Učenicima i studentima su u pauzama na raspolaganju brojne terase i neizostavni krovni vrtovi,
staklenici, na vrhu svake zgrade. Nameštaj se lako pomera i gotovo je sav na točkićima, osim u
delu za predškolsko vaspitanje. Akcenat je na prirodnim materijalima: hrastovi podovi za lako
održavanje, vuneni prekrivači na kaučima, police za knjige od bambusa i sl... Takođe, svi stolovi i
stolice se ergonomski podešavaju.
Međunarodna škola u Nordahnu je prilagođena svim visokim propisima zaštite okoline.
Ako tragate za tirkiznim plažama, u Grčkoj ih možete naći na svakom koraku, ali ako tragate za
"eliksirom dugovečnosti", onda je ostrvo Ikarija pravo mesto.
Ovo plodno i šumovito ostrvo, koje je zbog raznih retkih vrsta flore i faune, zaštićeno režimom
EU Natura 2000, teritorijalno pripada istočnom Egeju i nalazi se na oko 50 km od turske obale.
Na površini od 150 km2 živi oko 10000 stanovnika. I to kakvih... Ovo je jedinstven lokalitet koji
izaziva interesovanje naučnika zbog činjenice da je prosečni životni vek na ostrvu znatno duži
nego inače. Ikarija ima veći procenat devedesetogodišnjaka, uz to vitalnih i zdravih, nego bilo
gde na planeti.
Njeni meštani kažu da je tajna dugovečnosti u čistom vazduhu, mirnom i opuštenom stilu života
(obrađivanje bašte, šetnje u prirodi, druženje sa prijateljima), interesantnoj ishrani (dosta
maslinovog ulja, organskog voća i povrća, čajeva od organakog bilja, meda, domaćeg vina,
kozjeg mleka, kafe, vrlo malo ribe kao i lekovite vode sa lokalnih izvora). Takođe, stari ljudi ovde
nisu diskriminisani već vrlo cenjeni i u poznim godinama aktivni sloj društva, što im daje volju za
životom.
Onaj što je rekao: "Ko nije video Sevilju, nije video čudo", možda je mislio baš na čarobni
Španski trg, koji se nalazi u živopisnom parku Marije Luize.
U mnogim vodičima, može se naći podatak da je površina Španskog trga sa parkom jednaka
površini pet fudbalskih terena. Trg je polukružnog oblika i osnovna ideja je bila da pokaže svu
moć Španije tokom njenog najvećeg prosperiteta, zato je prepun simbolike.
U centralnom delu dominira barokna Španska palata, sa tornjevima na krajevima nalik čuvenoj
Hiraldi i vide se iz svakog dela Sevilje. Za izgradnju su korišćeni tipični andaluzijski materijali:
cigla, kovano gvoždje, drvo i keramika. Duž celog zdanja, u donjim nišama, nalazi se 48 klupa, od
kojih svaka simbolizuje po jednu špansku provinciju. Poređane su po abecednom redu i na
svakoj je predstavljen jedan od važnih istorijskih događaja tog dela Španije. Jedino Sevilja nema
svoju klupu, već grb na četiri mesta.
Pored veličanstvene palate, u kome su danas smeštena lokalna ministarstva, poseban šarm trgu
daje veliki plato sa fontanom koja je okružena sa tri kanala, kao što je Španija okružena morima
i kroz njih prolaze turisti gondolama. Iznad kanala nalaze se četiri mosta, koji predstavljaju četiri
drevna španska kraljevstva.
Na Španskom trgu je snimljeno nekoliko filmova poput: Lawrence of Arabia (Lorens od Arabije),
Star Wars: Episode II – Attack of the Clones (Ratovi zvezda: epizoda II - Napad klonova), kao i
spot "Something got me started" (Nešto me je pokrenulo) grupe Simply red.
Av de Isabel la Católica, 41004 Sevilla
PORTUGAL - most Vasko de Gama
Ponte Vasco de Gama
Mostovi su bili i ostali večiti simbol inspiracije i divljenja kako piscima i umetnicima, tako i svima
ostalima.
Sa svoja 17,2 km velelepni most u Lisabonu, najduži u Evropi a uključujući vijadukte osmi na
planeti, ponosno nosi ime čuvenog moreplovca Vaska de Game, koji je upravo iz Portugala
krenuo na svoju ekspediciju 1497. godine u nadi da će otkriti put za Indiju.
Tačno pet vekova kasnije, 1998. godine, most je otvoren za saobraćaj. Izgrađen je za samo 18
meseci preko najšireg rukavca reke Težo koji deli stari razvijeni centar Lisabona od njegovih
ruralnijih južnih predgrađa i koji je vekovima bio prepreka onima koji su želeli da iz starog grada
pređu na levu obalu reke.
Most su gradili briljantni inženjerski umovi, pa nije čudo što je nazvan portugalskim
"građevinskim projektom veka". Dizajniran je tako da se odupre zemljotresima ekvivalentnim
onom, koji je opustošio Lisabon davne 1755. godine.
Uz obalu reke Težo na visini od 20 metara vozi žičara sa koje se može uživati u panoramskom
pogledu na reku i ovaj impozantan most. On se, takođe, može videti sa bilo kog dela obale kao i
sa nekih uzvišenja u gradu.
Kriml vodopade, koji su na 5.mestu najviših u svetu, čine tri kaskade: prva sa padom od 140m,
druga 100m i treća opet 140m. Niz ovu strminu se svake sekunde sjuri oko 40000 litara vode.
Nalaze se na 1247m nadmorske visine i okruženi su impresivnim nacionalnim parkom Visoki
Tauern, najvećim zaštićenim područjem u Alpima. Pristup vodopadu je uređen u vidu bezbedne i
svima pristupačne staze koja vodi do samog vrha. Odatle se pružaju zadivljujući prizori
svetlucave izmaglice vodenih kapljica i prostranih zelenih površina bogatih florom i faunom,
uz gromoglasni zvuk vodene mase i fascinantan miris šume, a često se iznad njih pojavi i duga.
Prirodna igra vodopada nije samo privlačna, već je i zdrava. Naime, Kriml slapovi služe i kao
prirodni lek koji ublažava tegobe alergičara i astmatičara. Tajna lekovitog učinka vodopada
leži upravo u finoj vodenoj izmaglici, koja nastaje tako što voda udara o stene s velike visine.
Tom prilikom se molekuli vode razbijaju u veoma sićušne vodene fragmente, pa vodene
aerosoli uspevaju dopreti duboko u disajne puteve gde razvijaju svoje imunološko dejstvo.
Kao mesto posebne lepote prepoznat je već krajem 19.veka, kada su ga brojni prirodnjaci
počeli hvaliti kao najlepši vodopad na tlu Austrougarske monarhije.
Prva asocijacija kad se pomene Laponija, uvek je Deda Mraz. Ali, nije i jedina...
Zvanično, samo Finska i Švedska polažu pravo na Laponiju. Ovaj region arktičke Švedske je 1996.
godine dodat na listu svetske kulturne baštine UNESCO kako bi se zaštitila važna kombinacija
jedinstvene prirode i kulturnih vrednosti.
Ono po čemu je cela oblast Laponije zanimljiva jeste pojava polarne svetlosti tzv. aurora
borealis.
Šta je aurora borealis? Poznato je da Zemlju okružuju pojasevi naelektrisanih čestica poreklom
sa Sunca, koje čine tzv. sunčev vetar. Kada ove čestice stignu u blizinu Zemlje, na njih počne da
deluje Zemljino magnetno polje i na taj način ih zarobi, pa su one tada prisiljene da stalno
osciluju između severnog i južnog magnetnog pola. Kada je Sunčeva aktivnost pojačana ili dođe
do erupcija na Suncu do Zemljine površine dospe veći broj naelektrisanih čestica koje tada
poremete i već postojeće. Tada neke naelektrisane čestice prateći linije magnetnog polja bivaju
usmerene ka magnetnim polovima. Kada se naelektrisane čestice kreću ubrzano spiralno oko
linija magnetnog polja, one tada emituju svetlost. Upravo ta svetlost predstavlja - auroru
borealis.
Upravo, sever Švedske je oblast gde se aurora borealis može videti tokom svih 365 dana u
godini, od 18h popodne do 2h ujutru. Ipak, ponekad aurora iznenadi turiste samo brzom i
slabom pojavom, dok se ponekad manifestuje bajkovitom lepotom.
Ako je nešto dragulj sam po sebi, to je galerija Jalokivi u Kemiju.
Nalazi se na obali u nekadašnjoj komercijalnoj a danas ribarskoj i brodskoj luci. Osnovana je
1986. godine i sadrži najveću kolekciju dragulja u Evropi i to oko 3000. Velika kolekcija uključuje
jedinstvenu i izvanrednu krunu koja je dizajnirana za prvog i jedinog kralja Finske. Postoji i
kopija engleske kraljevske krune. Kopija je toliko tačna, da je potreban ekspert da bi je
razlikovao od originala. Jedna od najskupljih ogrlica na svetu sa 647 dijamanata dizajnirana je za
francusku kraljicu Mariju Antonetu. Originalna ogrlica više ne postoji, ali ovde u galeriji može se
videti izuzetna lepota iste. Kopija je napravljena prema originalnim crtežima.
U galeriji se možete upoznati sa istorijatom dragog kamenja ali i sa alatom pomoću koga se
obrađuju dijamanti. Svi eksponati su objašnjeni na finskom i engleskom jeziku.
Vremeplov još uvek nije izmišljen, ali čim zakoračite u restoran "Olde Hanza" u Talinu, za
trenutak ćete posumnjati u to.
Ovaj restoran se nalazi na Trgu gradske skupštine. To je lako prepoznatljiva, sjajno bela zgrada
sa natpisom "Olde Hansa", koji ponosno visi iznad ulaznih vrata.
Čitavo mesto, od poda do plafona, ukrašeno je srednjevekovnim slikama, drvenim lusterima,i
ogromnim drvenim stolovima za goste. Električnog osvetljenja nema, tako da je sve osvetljeno
svećama kako bi se omogućilo autentično iskustvo iz prošlosti. Osoblje je, takođe, obučeno u
sve vrste srednjevekovne nošnje. Čak su i jela koja se ovde poslužuju u posudama i sa priborom
iz 15.veka, pravljena na tadašnji istovetan način po originalnim receptima.
Čitav doživljaj je upotpunjen melodijama iz davno prošlih vremena.
Ako ste ljubitelji knjige, na svom baltičkom putešestviju nikako ne biste smeli da propuste novu
blistavu Letonsku nacionalnu biblioteku u Rigi, koja nosi lokalni naziv "Zamak svetlosti". Ovaj
naziv dobila je po narodnoj bajci o spasenoj princezi sa vrha staklene planine i, u stvari,
simbolizuje svetlost, slobodu i znanje i to u periodu kada je Letonija koračala ka nezavisnosti i
pokušavala da izađe iz intelektualne tame.
Biblioteka je otvorena 2014. godine kada je Riga bila evropska prestonica kulture a Letonci su
napravili ljudski lanac, od stare Narodne biblioteke do novoizgrađene na drugoj strani reke
Daugave i prenosili knjige iz ruke u ruku - u novo zdanje.
Zgrada je u obliku velike planine sa staklenim plamenom na vrhu. Stakleni plamen čine 11. i 12.
sprat odakle se pruža veličanstvena panorama, a za posetioce otvoren je samo subotom.
Mūkusalas iela 3, Zemgales priekšpilsēta, Rīga, LV-1423
LITVANIJA - zamak na ostrvu Trakaj
Trakų salos pilis
Tragajući za čardakom ni na nebu ni na zemlji, možete stići do čardaka na vodi i jedan takav
nalazi se na jugoistoku Litvanije, nedaleko od prestonice Vilnjus.
Ovaj predivni ostrvski zamak na jezeru Galve, koji su gradili litvanski kneževi u 14. veku, jedini je
zamak u celoj istočnoj Evropi koji leži na ostrvu. Kako je grad Trakaj u prošlosti bio jedan od
glavnih centara Velike Kneževine Litvanije, ovaj zamak bio je od velike strateške važnosti i danas
predstavlja jedan od najvažnijih radova litvanske odbrambene arhitekture.
Za vreme ratova u 17. veku dvorac je oštećen i dugo posle toga nije obnavljan, nakon čega je
postao prava ruina. Dva veka kasnije napravljeni su planovi za obnovu zamka, a poslednja faza
obnove završena je 1961. godine.
Danas je unutrašnjost otvorena za posete a tokom leta ovo ostrvo postaje centar brojnih
muzičkih i kulturnih dešavanja. Na jezeru se organizuju razne sportske aktivnosti, dok
takmičenje vitezova u zamku privlači brojne lokalne i inostrane entuzijaste.
Ružičasti flamingosi mnogima su omiljene ptice. Uvek ih je lepo videti, jer se obično nalaze u
jatima, što zbog njihove jarko roze boje ostavlja snažan vizuelni utisak. Na Kipru postoji jezero
na kome ih možete sresti.
Slano jezero Larnaka je drugo najveće takvo jezero na Kipru. Smešteno je na jugozapadu grada i
zaštićeno od strane raznih evropskih udruženja za zaštitu i očuvanje prirode. Između novembra
i maja glavni stanovnici ovog jezera su upravo ružičasti flamingosi.
Odmah nakon što se poveća vodostaj jezera od kiše, ove predivne ptice slete na njegove obale
u potrazi za hranom i odmorom. Procenjuje se da njihov broj može dostići i do 20000 jedinki,
zavisno od uslova. Ponekad veći flamingosi stvaraju probleme lokalnim vlastima, jer se nedaleko
od jezera nalazi nacionalni aerodrom a ptice od 3kg mogu biti opasne za avione, a sa druge
strane i one nastradati.
Šetnja ili džoging pored ovog jezera je jedinstveno iskustvo zbog pitome flore i faune.
MAĐARSKA - banja-pećina Miškolc Tapolca
Miskolc Tapolca
Prema drevnoj legendi, bilo gde u Mađarskoj da putnik zabode štap u zemlju, pojaviće se izvor
termalne vode. Ovo nije preuveličavanje: na 80% teritorije postoje takvi izvori, pa zato
Mađarsku nazivaju imperijom kupališta. U svetu nema nigde nečeg sličnog. Ovako bogato
područje poslužilo je za gradnju lečilišta i rekreativnih vodenih centara koji su se vremenom
usavršavali i naglo razvijali.
Banjsko kupatilo Tapolca kod Miškolca na severu Mađarske nalazi se, na samo 35 km od
granice sa Slovačkom i za javnost je otvoreno već 6 decenija. Jedinstveno je u Evropi upravo
zbog prirodnog pećinskog ambijenta. Njegova lekovita voda od 30°C utiče povoljno na mnoge
zdravstvene tegobe. Pošto ima niži sadržaj soli od većine termalnih voda, ljudi se u njoj mogu
kupati neograničeno vreme.
Banjsko kupatilo čine podzemni prolazi ukupne dužine 150m, koje je priroda oblikovala
hiljadama godina a u "zvezdanoj" sobi u obliku kupole može se čuti sopstveni eho.
Za posetioce je otvoreno tokom cele godine, osim u januaru. A ceo kompleks ima lak pristup za
osobe sa invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću.
Marsašlok je luka i najveće ribarsko naselje na Malti sa tradicionalnim šarenim brodićima, koji se
nazivaju lucu (luzzu) i simbol su Malte. Uticaj Arapa je veoma vidljiv. Uostalom i ime luke Marsaxlokk
potiče od arapske reči "marsa" što znači luka i malteške "xlokk" koja
označava jugoistok, stranu ostrva gde se ova luka nalazi. Sam malteški jezik podseća na arapski sa elementima italijanskog i engleskog.
Službeni jezik je engleski, pa je jako lako sporazumeti se sa lokalcima.
Čamci u jarkim bojama imaju oslikano tzv. Ozirosovo oko sa svake strane pramca i to je uticaj naroda koji
su takođe nekada naseljavali ostrvo, Feničana. Oni su verovali da je oko amajlija koja ih štiti od zlih sila,
pa su to verovanje kasnije prihvatili i Maltežani.
Ovo ribarsko naselje nije mirno samo nedeljom kada meštani pohrle zbog sveže ulovljene ribe, koja se
prodaje na velikoj pijaci na samoj obali. Većina restorana nanizanih uz obalu nudi uslugu spremanja
ukusnih ribljih specijaliteta. Prema tome, ako ste ljubitelji ribe, ovo je pravo mesto za vas.
POLJSKA - Tržni centar "Kriva kuća"
Krzywy domek
Na svakom putešestviju neizbežan je i šoping, a najzanimljiviji je sigurno u "Krivoj kući".
“Kriva kuća” je popularno ime tržnog centra "Rezident", koji se nalazi na severu Poljske, u
Sopotu na obali Baltičkog mora. Izgrađena je 2004. godine i inspiraciju za originalan izgled
građevine, arhitekte su pronašle u dečijim slikovnicama.
Ova multifunkcionalna zgrada asimetričnih kontura prostire se na 4000 m2 i njena unutrašnjost
je poput svakog tržnog centra sa brojnim prodavnicama, restoranima, kafićima, dok se na
trećem spratu nalazi sopotsko alternativno pozorište. Enterijer je urađen u kombinaciji drveta i
metala. Preovlađuju jako osvetljenje, interesantno stepenište i pastelne boje.
„Kriva kuća“ mnogim posetiocima izgleda kao da ju je neko izgužvao, neki će reći da im se čini
kao da ju je pravio lično Salvador Dali, ali kako god, veoma je upečatljiva i simpatična.
Ako ste ljubitelji zimskih sportova, slovačke Visoke Tatre su zimi idealne, jer nećete morati da ih
delite sa hordama turista.
Visoke Tatre su najseverniji i najviši deo Karpatskog lanca. Na oko hiljadu kvadratnih kilometara
pod zaštitom, u prvom evropskom prekograničnom nacionalnom parku, između Slovačke i
Poljske, prostire se preko 600 kilometara uređenih planinarskih staza, petnaestak popularnih
skijališta i na desetine visokih vrhova, od čega u Slovačkoj 24 sa nadmorskom visinom preko
2500 metara. Ovo je mesto stvoreno za uživanje u surovoj prirodi: skijanje, snowboarding, snow
paraglajding, penjanje uz led i ostale zimske sportove.
Na Visokim Tatrama je vrlo bogata flora i fauna. Od životinja tu žive: medved, ris, kuna, vuk,
lisica ali i endemske vrste poput tatranske divokoze. Prirodno orkuženje Tatri pruža jedinstvenu
klimu sa čistim vazduhom i poboljšava zdravstveno stanje svih posetilaca.
Da je titula Slovenije kao ekološki najprosvećenije zemlje opravdana, uverićemo se čim
zakoračimo u dolinu Soče.
Soča, koja najvećim delom teče kroz Sloveniju, je jedna od najlepših i najčistijih reka u Evropi.
Nazvana “smaragdnom lepoticom”, među retkima zadržava zelenu, pa čak i plavkastu boju svih
137 kilometara, zbog čega je redovno fotografišu svetski poznati fotografi.
Izvire u nacionalnom parku Triglav, u magičnoj dolini Trente. Odatle je hiljadama godina utirala
svoj put u podnožju alpskih vrhova do ušća u Jadranskom moru. Danas je magnet za zaljubljenike u prirodu
i to svih mogućih profila. Ako se ovde nađete: biciklizam, kajak, rafting, kanjoning,
pecanje, adrenalinski ekstremni sportovi ili samo šetnja u fantastičnoj prirodi na čistom
vazduhu su uvek na dohvat ruke. Dolina Soče je ujedno i važan istorijski lokalitet zbog važnih
borbi vođenih u I svetskom ratu, ali i gastronomski, zbog ekskluzivnog restorana svetski priznate
kuvarice Ane Roš.
Dakle, pitanje nije šta raditi na Soči ili u njenoj dolini, već čega se odreći?
Ako želite provesti spektakularno veče u Pragu, pogledajte šou koji nudi Križikova fontana, koju
često nazivaju plesnom ili muzičkom fontanom. Njena predstava vode, svetlosti i muzike
jednostavno se mora videti, jer ne postoji druga slična fontana u svetu.
Sagrađena je 1891. godine u blizini Praškog sajma. Njeno osvetljenje kreirao je češki pronalazač,
František Križik, po kome je i dobila ime. Obnovljena je 1990. godine i sada tokom letnjih meseci
upotpunjava scenografiju večernjih predstava sa modernom ili klasičnom muzikom i baletima. U
redovnom repertoaru su i filmske projekcije na vodi. Veliki amfiteatar može primiti 6000
posetilaca. Križikova fontana radi koristeći 3000 neverovatnih mlaznica za vodu, 50 pumpi vode
i 1200 lampica svih boja skrivenih ispod velikog bazena vode.
Ovaj neverovatni vodeni šou, svetlosni efekti i predivna muzika lako očaraju, a uz npr.
Dvoržakovu, Smetaninu i Vivaldijevu muziku dožive se nezaboravni trenuci. U nedeljnom
programu se nalaze: "Romeo i Julija", "Labudovo jezero" i "Karmen", pa čak i muzika Metalike.
Profesionalni plesači nastupaju na ogromnoj bini u centru ove velike fontane. Ulaznice su neophodne,
ali ne i prethodne rezervacije.
Výstaviště Praha, U Výstaviště 1/20, 170 05 Holešovice
RUMUNIJA - hotel "Glineni dvorac iz Doline vila"
Castelul de Lut Valea Zanelor
Mistična Transilvanija je predeo karakterističan po mitovima i legendama. U tom duhu, na
obroncima Karpatskih planina nedaleko od grada Sibinj, muzički par Razvan i Gabriela Vasile
izgradili su "dvorac iz bajke" 2016. godine, koji je stekao veliku popularnost zbog svog
nesvakidašnjeg izgleda koji podseća na kuću Hobita.
Izolovana lokacija i prelepa priroda puna cveća i drveća pružaju dodatan šarm neobičnim
kućicama koje liče na ukrase od marcipana i navode posetioce da pomisle da su se našli u
začaranoj dolini.
Pored šarmantnog izgleda i zadivljujućeg pejzaža, pažnju je privukao i nesvakidašnji način na
koji je "Glineni dvorac" izgrađen. Načinjen je isključivo od prirodnih ekoloških materijala – gline,
slame, peska i rečnog kamena, bez upotrebe boja i lakova.
"Glineni dvorac iz Doline Vila" je trenutno u fazi adaptacije i nudi samo mogućnost eksterne
posete, ali u bliskoj budućnosti pružaće i smeštaj. Takođe, u planu je i restoran u kom će se
služiti lokalna organska hrana.
Postoji jedno mesto, koje je sveto narodu Bugarske. To je prevoj Šipka na kome se gordo uzdiže
Spomenik slobode podignut u čast palih ruskih vojnika i bugarskih dobrovoljaca u rusko-
turskom ratu, koji je Bugarskoj doneo oslobođenje od petovekovne otomanske vladavine.
Spomenik je izgrađen 1934. godine zahvaljujući donacijama bugarskog naroda, na mestu gde su
se vodile borbe. Kao da je ponikao iz okomitih stena koje se dižu u nebo, simbolizuje ljudsku
težnju ka slobodi i nezavisnosti. Nalazi se na 1326 m nadmorske visine i do njega vodi gotovo
900 stepenica.
Visok 31,5 m i sagrađen od kamena liči na srednjevekovnu tvrđavu. U unutrašnjosti se nalaze
mermerni sarkofag i muzej, koji svedoče o bitnim istorijskim bitkama, a na vrhu spomenika je
panoramska platforma, sa koje se pruža pogled na Dolinu ruža i obližnje staroplaninske vrhove.
Za sve one koji vole da uživaju u lepotama netaknute prirode, šarmu predivnih zalazaka sunca,
ne moraju ići na neke predaleke egzotične destinacije, jedna od njih se nalazi u našem
komšiluku, na lepom plavom Jadranu.
Plaža Jagodna, smeštena u istoimenoj skrivenoj uvali, uvrštena je na spisak od 50 najlepših na
svetu. Nalazi se na južnoj strani najsunčanijeg hrvatskog ostrva Hvara u podnožju njegovog
najvećeg vrha, brda Sv. Nikola. Puteljak usečen u stenu razdvaja plažu na dva dela.
Plaža nije velika, ali njen slikoviti pejzaž je prava dragocenost. S pogledom na Korčulu, okupana
suncem uz kristalno bistro more puno ribe, guste borove šume, okolne stene i pesmu cvrčaka
idealna je za odmor ali isto tako i za planinarenje, ronjenje, slobodno penjanje, surfovanje i
druge aktivnosti.
Daleko od gradske buke i ostalih prenatrpanih plaža, mali kamp, lokalni restoran i tek nekoliko
kuća pružaju mir i tišinu, a lagani valovi upravo onaj osećaj svežine neophodan u vrelim letnjim
danima.
21465 Jagodna, Sveta Nedjelja, Hvar
Plaža Jagodna
Hrvatska
Reka i dolina Soča
Slovenija
Stepenice crkve Sveta Lucija u Arcakeni
Italija
Luka Marsašlok
Malta
Katedrala Svetog Stefana u Mecu
Francuska
Španski trg u Sevilji
Španija
Most Vasko de Gama
Portugal
Obala Moherske litice
Irska
Park Mini Europe
Belgija
Selo Šengen
Luksemburg
Ulica Herštrase u Bonu
Nemačka
Gradić Hithorn
Holandija
Kopenhagenska međunarodna škola Nordhavn
Danska
Pokrajina Švedska Laponija
Švedska
Galerija dragulja u Kemiju
Finska
Restoran "Olde Hanza" u Talinu
Estonija
Nacionalna biblioteka Letonije
Letonija
Zamak na ostrvu Trakaj
Litvanija
Tržni centar Kriva kuća
Poljska
Križikova fontana
Češka
Planina Visoke Tatre
Slovačka
Vodopadi Kriml
Austrija
Banja-pećina Miškolc Tapolca
Mađarska
Hotel "Glineni dvorac iz Doline vila"
Rumunija
Spomenik slobode Šipka
Bugarska
Slano jezero Larnaka
Kipar
Ostrvo Ikaria
Grčka
Skitam i pitam!
Srpski jezik
Srećan put!
Dobro jutro.
Dobar dan.
Dobro veče.
Doviđenja.
Izvinite.
Hvala.
Da. Ne.
Ja dolazim iz Srbije
Govorite li...?
Govorim...
Ne govorim...
...francuski
...engleski
...španski
...portugalski
...nemački
...italijanski
...danski
...švedski.
Razumete li...?
Ne razumem...
Govorite sporo.
Ponovite.
Novac.
Koliko košta?
Besplatno.
Prevedite mi...
Juče. Danas. Sutra.
Rano. Kasno.
Odmah.
Gde je...
...hotel?
...restoran?
...menjačnica?
...apoteka?
Pozovite...
Donesite mi...
Ponedeljak
Utorak
Sreda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelja
U koliko sati je...
...doručak
...ručak
...večera
Pokažite mi jelovnik.
Koji je specijalitet?
Želeo/la bih...
Molim Vas, račun.
Kuda ide ovaj tramvaj/autobus?
Gde smo sada?
Ovo je moj pasoš.