HAJDEMO U EU!

eu flag

Uvod


Da bi se moto "Ujedinjeni u različitosti" na pravi način doživeo i proživeo, neophodno je putovati i upoznavati istoriju, arhitekturu, prirodno okruženje, kulturu, umetnost, religiju, običaje, gastronomiju, jezik, lokalno stanovništvo... svake zemlje pojedinačno. Jedino se znanjem i iskustvom možemo boriti protiv stereotipa, predrasuda i diskriminacije prema ljudima koji žive u drugim zemljama, a koji nam se često indirektno nameću.

Masovni turizam nije poželjan, a sada je i nemoguć zbog pandemije. Zato smo smislili jednu edukativnu maršrutu putešestvija kroz širok spektar nepopularnih ili manje popularnih destinacija u svim EU članicama, a koje jednostavno zrače svojim postojanjem i teraju nas da još više istražujemo ostale skrivene krajeve. Istovremeno smo želeli da damo ideju drugima da naprave sopstveni izbor drugačijih i neobičnih mesta. U svakoj EU državi istraživali smo i izdvojili po jedan različit geografski pojam ili građevinu, a koji su posebni po nečemu: reku, vodopad, planinu, ulicu, jezero, selo, grad, zamak, biblioteku, galeriju, hotel...

S obzirom da ima puno mladih, koji još uvek nisu putovali van Srbije, dali smo im savete kako da budu odgovorni putnici i upoznali smo ih sa dokumentacijom neophodnom za putovanje. Takođe, predstavili smo i na koji način srednjoškolci mogu da putuju van Srbije, ali i istakli koje putničke beneficije postoje u Evropskoj Uniji za mlade i inače. Naravno, nismo zaboravili ni na rečnik osnovnih fraza na nekoliko službenih EU jezika.

Autori sajta su učenici trećeg razreda Elektro-saobraćajne tehničke škole "Nikola Tesla" iz Kraljeva: Stefan Milanović, Aleksa Milić i Andrija Stanišić, sa mentorkom, profesorkom Ivanom Jablanović.

"Put od 1000 milja počinje prvim korakom". Hajdemo u EU!

MASOVNI TURIZAM ILI ODRŽIVI TURIZAM


MASOVNI TURIZAM


Prekomeran broj ljudi na jednom mestu može samo da šteti određenoj destinaciji, jer nije sve u novcu. Masovni turizam ometa život domaćeg lokalnog stanovništva, produbljuje socijalne razlike zbog previsokih cena i skupih troškova života, ali i preti da naruši infrastrukturu gradova koji predstavljaju važnu kulturnu i prirodnu baštinu. Tako su danas neka EU mesta postala "žrtve" sopstvene lepote, a mnoge lokalne vlasti već su počele da uvode mere ograničenja broja ljudi, koji dnevno može da ih poseti.

OČEKIVANJA                             REALNOST

Masovni turizam kakav sada poznajemo nije održiv. Planeta je u našim rukama, a na nama je da budemo odgovorni. „Planirajte za budućnost, jer ćete tamo provesti ostatak života.“ - Mark Tven


DA LI STE ZNALI?
Turizam je odgovoran za 8% emisije gasova sa efektom staklene bašte, čiji je izvor čovek. Prema sadašnjem trendu, turizam kao industrija emitovaće 6,5 milijardi tona ugljen-dioksida do 2025. godine. Najveći pojedinačni činilac predstavljaju avionski letovi.

ODRŽIVI TURIZAM


Kako mladi da budu odgovorni putnici u svetu masovnog turizma?

  1. Potrošite novac u malim lokalnim restoranima, marketima ili na pijaci, odsednite u porodičnim apartmanima ili gostionicama, kupujte suvenire i rukotvorine kod domaćih trgovaca ili unajmite lokalnog vodiča. Time pomažete ekonomski razvoj mesta u koje ste došli umesto velikih lanaca i korporacija, a u kontaktu sa domaćim stanovništvom stičete autentično iskustvo.
  2. Ne cenjkajte se previše. Jedan evro, koji uštedite ako ste dovoljno uporni, nekom uličnom prodavcu znači mnogo više nego vama.
  3. Ne ostavljajte novac deci prosjacima. Tako nesvesno podržavate roditeljsku ekonomsku eksploataciju dece, koja zbog prosjačenja ne idu u školu, a često i kriminalnu trgovinu decom. Pre ugroženima kupite hranu i vodu ili donirajte novac pouzdanim lokalnim organizacijama koje pomažu siromašnima.
  4. Uvek kad možete na odredišta putujte vozom, a znamenitosti obilazite pešice ili koristite javni prevoz.
  5. Ne eksploatišite mesto u koje ste došli i ne ugrožavajte prirodni eko sistem. Ne uzimajte školjke, morske zvezde ili kamenčiće sa plaže, ne berite biljke, ne nosite sa sobom artefakte sa arheoloških lokaliteta, ne gazite travu, ne preskačite ograde i ne idite van obeležene pešačke staze.
  6. Ako je fotografisanje određenih znamenitosti zabranjeno, držite ruke u džepovima i ne pokušavajte da, ipak, kradom napravite neku fotografiju. Ne dirajte eksponate.
  7. Ne trčite i ne galamite na javnim mestima ili dok obilazite znamenitosti.
  8. Edukujte se o mestu i zemlji koju želite da posetite. Naučite osnovne fraze na njihovom jeziku, pa makar samo: "zdravo" i "hvala". To će izazvati pozitivnu reakciju ljudi, kojima smo došli u goste.
  9. Ne nipodaštavajte i ne ismevajte običaje i pravila u zemljama domaćina, koliko god ona bila stroga i konzervativna. Poštujte sveta mesta.
  10. Ne fotografišite lokalno stanovništvo, pre nego što ih pitate za dozvolu.
  11. Ne podržavajte životinjski turizam. Osim što su podvrgnute okrutnoj dresuri i neretko su ilegalno zatočene i drogirane, životinje ne smeju biti naše marionete za zabavu. Zato izbegavajte blisku interakciju sa njima: selfije, jahanje, plivanje, ronjenje, pa čak i vožnju kočijama u nekom starom delu grada. Ne hranite divlje životinje.
  12. Ne kupujte proizvode napravljene od ugroženih vrsta: kožu, krzno, slonovaču, korale...
  13. Razvijajte ekološku svest. Ne ostavljajte otpatke za sobom. Iako niste kod kuće, racionalno koristite vodu i struju, uvek isključite svetlo, klimu i elektronske uređaje kad izlazite iz smeštaja. Recite "ne" jednokratnoj plastičnoj ambalaži: kesama, flašama, slamčicama...
  14. Probajte nacionalne specijalitete i pića zemlje u koju ste došli. Ne nosite sa sobom previše upakovane hrane. Uvek naručujte onoliko jela, koliko možete pojesti.
  15. Izađite iz turističke zone komfora i istražite manje posećena mesta, a ako želite da vidite neke od najposećenijih gradova i atrakcija, učinite to van sezone kad nema mnogo turista.
  16. Pričajte drugima o odgovornom turizmu. Ne moraju da se slože sa vama, bitno je da ste započeli diskusiju.

Rezultati anketa pokazuju da mladima u Srbiji najviše fale putovanja i to ona u inostranstvo. Upravo oni koji su više putovali u inostranstvo, skloniji su ideji evropskih integracija i podržavaju članstvo Srbije u Evropskoj uniji. Prema tome, putovanja menjaju pogled na svet. Jedna od mogućnosti da mladi u Srbiji putuju jeste konkurs "Evropski dnevnik" u organizaciji Delegacije Evropske Unije u Beogradu, koji svake godine pruža mogućnost srednjoškolcima iz Srbije da osvoje nagradu sa svojim kreativnim radom i putuju u nekoliko zemalja EU. Na konkursu se može učestvovati individualno ili timski. Teme i kategorije variraju iz godine u godinu. Više informacija na linku.

Koje su prednosti mladih u EU, koje im omogućavaju da više, opuštenije, jeftinije i bezbednije putuju u odnosu na vršnjake u Srbiji? Izbrisane granice u 22 zemlje EU + 4 van EU omogućile su lakšu mobilnost mladih. Slobodno kretanje ljudi je pravo svih građana u zemljama "šengena" i to je jedan od najvećih uspeha evropskih integracija. Omogućen je jednak pristup školovanju na bilo kom EU univerzitetu, priznavanje diploma i zaposlenje pod jednakim uslovima u državama članicama, mogućnost korišćenja sredstava iz zajedničkih fondova za naučni i istraživački rad, brojne srednjoškolske, studentske, radne, edukativne i volonterske razmene. Koju god vrstu saobraćaja da koriste, putnici su zaštićeni u slučaju: otkazivanja letova, gubljenja prtljaga... Ako su avio-kompanije stavljenje na "crnu-listu", ne smeju da saobraćaju u evropskom vazdušnom postoru, a njih je oko 200. U slučaju nezgoda na putu, postoji univerzalan besplatni broj hitne službe 112. Zahvaljujući njemu skraćuje se vreme koje je hitnim službama potrebno da dođu na mesto nesreće. Jedinstvena Evropska zdravstvena kartica nudi besplatnu medicinsku zaštitu i kad su građani na odmoru bilo gde u šengen zoni. Roming je ukinut, pa je tako i internacionalna komunikacija među mladima olakšana. Više informacija na linku.

Erasmus+ pruža priliku mladim ljudima širom Evrope da uče, studiraju, idu na obuku, volontiraju i nađu posao u inostranstvu. Erasmus program u EU postoji već 32 godine, a tek od februara 2019. Srbija je punopravna članica.Više informacija na linkovima:
Link1
Link2

Dvojica mladih aktivista Vinsent Imanuel Her i Martin Šper došli su na ideju da svaki građanin EU na svoj 18. rođendan dobije na poklon besplatan vaučer Evropske komisije za Interrail (međunarodnu železničku) kartu koji bi omogućio 30-dnevno putovanje u 31 državu obuhvaćenu Interrail-om, a koji se može iskoristiti u narednih šest godina. Oni smatraju da evropska ideja zavisi od interakcije njenih građana i internacionalnih prijateljstava, pa je njihovu peticiju „Spasavanje Evrope? Pošaljite mlade iz EU da putuju! #FreeInterrail" potpisalo oko 40.000 ljudi. Zahvaljujući ovoj kampanji, Evropska komisija je 2018. godine pokrenula pilot-projekt #OtkrijEU. Svi mladi državljani bilo koje države članice EU, koji još nisu napunili 18 godina, mogu da apliciraju. Kandidati učestvuju u onlajn takmičenju, a zvaničnici Evropske komisije biraju učesnike programa na osnovu njihovih odgovora na šest pitanja o evropskoj kulturi, geografiji i istoriji. Ostaje da se vidi da li će projekat u potpunosti zaživeti i zaista omogućiti svim punoletnim Evropljanima da besplatno putuju najekološkijom vrstom transporta. Više informacija na linkovima:
Link1
Link2

PASOŠ

Ukoliko prvi put vadite pasoš, više informacija možete pronaći na linku. Pasoš mora biti važeći i to još najmanje 90 dana od dana planiranog povratka iz neke od zemalja EU. Iako pasoš morate pokazati samo na granici EU zemalja koje nisu u "šengen" zoni: Hrvatskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Kipru i Irskoj, morate ga uvek imati kod sebe.
Ako izgubite pasoš...
Osim što se "najlepše priče nalaze među koricama pasoša", postoje i drugi razlozi zašto svoju putnu ispravu treba čuvati kao najveću dragocenost.
Ukoliko izgubite vašu putnu ispravu u inostranstvu, kako da postupite možete pročitati na linku.
Vodite računa o svojim dokumentima kad ste van zemlje, kako biste izbegli nepotrebne peripetije i dodatne izdatke.

Koliko je trenutno "moćan" pasoš neke zemlje možete proveriti na rang listi na
linku .

DA LI STE ZNALI?
Sve EU članice imaju pasoše u različitim nijansama crvene i bordo boje. Mnoge zemlje, poput Srbije, koje žele da se pridruže Evropskoj uniji, promenile su boju pasoša u crvenu. Na svakoj levoj stranici finskog pasoša nalazi se po jedna ilustracija životinje koja živi na prostoru ove države, a na svakoj desnoj u njenom donjem desnom uglu slika losa dizajnirana tako da se pri brzom listanju stranica stvara iluzija kretanja losa.

VIZE

Za Irsku su vam potrebne vize a za sve ostale zemlje EU samo za boravak duži od 90 dana u kontinuitetu. Više zvaničnih informacija o apliciranju za irsku vizu možete naći na linku.

PUTNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Međunarodno zdravstveno osiguranje ulazi u sastav putne dokumentacije bez koje zemlja ne bi trebalo da se napušta. Nije uvek neophodno, ali može da bude od pomoći putniku u slučaju neprijatnih, nepredviđenih i hitnih situacija. Polisa putnog osiguranja predstavlja putnikovu zdravstvenu knjižicu na putovanju i garantuje mu efikasnu zaštitu i pokrivanje troškova lečenja.
Polisa se može kupiti u osiguravajućim kućama i turističkim agencijama. Cena je zanemarljiva u odnosu na pomoć koja se dobija u inostranstvu i za putnike iz Srbije, koji putuju u zemlje Evrope, iznosi oko 1 evro po danu boravka.
S obzirom na aktuelnu pandemiju i stalne promene uslova ulaska u strane države, polisa osiguranja uz određenu doplatu može pokriti i troškove PCR testova. Takođe, sa ovom polisom neće postojati dodatni troškovi u slučaju pozitivnog testa i hospitalizovanja, a može biti pokriven i eventualni povratak u zemlju.

SAGLASNOST RODITELJA

Za prelazak državne granice maloletno lice, državljanin/ka Republike Srbije do navršene 16. godine života, kada putuje samo ili u pratnji drugog lica koje mu nije roditelj ili zakonski zastupnik, mora posedovati overenu saglasnost oba roditelja, ako zajednički vrše roditeljsko pravo, ili zakonskog zastupnika. Obrazac se može naći na internetu ili kod javnog beležnika (notara), koji će isti i overiti.

Vodič kroz 27 EU čuda

Maršruta za pamćenje!

BELGIJA - park Mini Evropa

Park Mini Europe



Možda je ovo idealno mesto da se odavde krene u EU obilazak. Smešten u podnožju Atomijuma, "Mini-Evropa" je jedini park u kojem možete posetiti celu Evropsku uniju za nekoliko sati.
U Parku Mini Evropa su predstavljene sve članice Evropske unije, kroz 350 maketa najreprezentativnijih zgrada, spomenika i dostignuća iz 80 gradova. Makete su rađene zaista verodostojno u odnosu 1:25. Ovo putovanje kroz minijaturni park je jedinstvena prilika da se posetioci upoznaju sa vrednostima i duhom gradova Starog kontinenta, ali i sa nekim interesantnim informacijama.


www.minieurope.com

Avenue du Football 1, 1020 Bruxelles


FRANCUSKA - Katedrala Svetog Stefana u Mecu

Cathédrale Saint Étienne de Metz



Grandiozne katedrale su uvek bile obeležje Francuske. Jedna takva predstavlja remek-delo gotičke arhitekture i to je katedrala Svetog Stefana u Mecu.
Katedrala je nastala u 14. veku spajanjem broda crkve Sv. Stefan iz 13. veka i jedne starije romaničke crkve.
Sa svoja 42m treća je najviša katedrala u Francuskoj, ali izdvaja se od ostalih jer je najsjajnija. Ima najveću površinu pod staklenim vitražima od ukupno 6500 kvadratnih metara. Zato nosi nadimak "Božija lampa". Neke vitraže je oslikao čuveni rusko-francuski slikar Mark Šagal.
Visoki plafoni i gotički stubovi uz prelamanje svetlosti kroz stakla ostavljaju bez teksta i mnogi posetioci se slažu da je to najlepša katedrala koju su ikada videli. Ulaz je besplatan.


www.cathedrale-metz.fr

Place d'Armes, 57000 Metz

NEMAČKA - Ulica Herštrase u Bonu

Heerstraße in Bonn



Nekada duge šetnje atipičnim ulicama gradova, koje posećujemo, donose više radosti od obilaska muzeja i poznatih znamenitosti, naročito ako se nalaze u prometnim i velikim metropolama.
Baš to je slučaj sa ulicom Herštrase u Bonu, koja fascinira svojim izgledom. Nalazi se u starom delu grada, nedaleko od Betovenove kuće. Lako ćete je naći, samo pitajte prolaznike: "Gde se nalazi Avenija trešnjinog cveta?" Nad njom svakog proleća pupoljci pruzimaju vlast i cvetanjem naprave veličanstveni ružičasti tunel. Tačni datumi cvetanja variraju iz godine u godinu, ali obično se dešavaju u aprilu i taj prizor traje 2-3 nedelje. Meštani i ostali posetioci Bona ažurno prate izveštaje kada ovaj fenomen počne da se dešava, kako ne bi propustili da u istom uživaju. Drveće je posađeno 1984. godine kako bi poboljšalo mikroklimu i ekološke uslove za život tj. smanjilo problem visokih temperatura u toku leta ali i prevelikog zagađenja.


Heerstrasse, 53111 Bonn

ITALIJA - stepenice crkve Sveta Lucija u Arcakeni

La scalinata della Chiesa di Santa Lucia a Arzachena



U Italiji su najpopularnije Španske stepenice, međutim...
Na kraju glavne ulice u istorijskom naselju Arcakeni na Sardiniji, neočekivano možete naleteti na stepenice blještavih duginih boja. Ovaj projekat je delo umetnika Manuela Marotija i arhitektice Marilene Patitoni, u kome su nesebično svoj doprinos dali brojni volonteri ali i gradske vlasti. Slikane bojama od prirodnih pigmenata ne uništavaju granit i vremenom izblede. Na taj način se čuva okolina i poštuje kulturno nasleđe područja.
Duga je zamenila prethodno delo izrađeno od drveta u vidu dugačkog tepiha sa tradicionalnim sardinijskim motivima slikanim duž stepeništa, nažalost degradiranim tokom vremena. Ostaje samo da se vidi kako će stepenice biti oslikane neke naredne godine, a one su primer kako i u istorijskim mestima postoji prilika za kreativnost bez narušavanja autentičnosti.
Inače, ove stepenice vode do katoličke crkve Sveta Lucija, odakle se pruža veličanstven panoramski pogled na božanstvenu Sardiniju.


Corso G. Garibaldi, 07021 Arzachena OT, Sardegna

LUKSEMBURG - selo Šengen

Schengen



Danas ne postoji osoba koja nije čula za "šengen". Medutim, doći u pravi Šengen znači doći u jugoistočni deo Luksemburga, tačnije na granicu sa Nemačkom i Francuskom, u istoimeno seoce sa oko 500 stanovnika, na obalu reke Mozel gde je na brodu Princeza Mari-Astrid 14.juna 1985. godine potpisan čuveni "Šengenski sporazum", koji je ukinuo granične kontrole unutar Evrope.
U ovom čuvenom selu mnoštvo je podsetnika na njegovu važnu ulogu. Pre svega, tu je Evropski muzej u kojem se čuva potpisani sporazum.
Svaka od 26 zemalja potpisnica danas ima svoju bronzanu plaketu sa zvezdom na trgu ispred Evropskog centra, koji osim korisnih informacija za turiste nudi i opšte informacije i dokumentaciju o Evropskoj uniji. Ime svake zemlje napisano je na njenom nacionalnom jeziku.


www.visitschengen.lu
HOLANDIJA - gradić Hithorn

Giethoorn



Da li ste ikada, bar na trenutak, pomislili kako bi izgledao grad bez automobila i ulica? Takvo mesto zaista postoji!
Hithorn, mali bajkoviti grad sa svega 2630 stanovnika, nalazi se u centralnom delu Holandije, na sat i po vožnje od Amsterdama. Do kuća i svih ostalih objekata dolazi se čamcima i mostovima, kojih je oko 180. Iako osnovana od strane doseljenika sa Mediterana još u XIII veku, "Holandska Venecija", kako nazivaju Hithorn, postala je poznata široj javnosti tek 1958.godine kada ju je holandski reditelj Bert Hanstre izabrao za mesto snimanja komedije "Fanfare".
U Hithornu žive brojni holandski umetnici, koji očigledno u njemu nalaze inspiraciju za svoja dela.


www.touristinformationgiethoorn.nl

8355 Giethoorn, Overijssel

IRSKA - obala Moherske litice

Aillte Mhothair



Čini se da u Irskoj ništa nije uobičajeno i prosečno, a takvo je i jedno od najistaknutijih obalskih obeležja ove države, strme Moherske litice, koje zapljuskuju jaki talasi Atlantika.
Nalaze se na zapadnoj obali u okrugu Kler. Hridi se uzdižu do 214m nadmorske visine i prostiru na dužini od 8km, a na najvišoj tački smeštena je stara O'Brajenova kula sa koje se, po sunčanom danu, mogu videti Aranska ostrva i Golvejski zaliv. U strukturi litica smenjuju se različiti slojevi kamena zbog čega ih naseljava oko 30000 ptica, uglavnom retkih vrsta i one su samo jedan od razloga zašto treba posetiti ovaj spektakularni krajolik.
Moherske litice se pojavljuju u filmovima kao što su The Princess Bride (Princeza nevesta) i Harry Potter and the Half-Blood Prince (Hari Poter i polukrvni princ) kao i u video spotu "Runaway" (Bekstvo) popularnog benda Maroon 5.


www.cliffsofmoher.ie

Lislorkan North, Liscannor, Co. Clare, V95 KN9T

DANSKA - Kopenhagenska međunarodna škola Nordhavn

„Copenhagen International School - CIS Nordhavn“



Škola koju bi svaki učenik bez sumnje rado pohađao nalazi se u luci Nordhavn u Kopenhagenu.
Međunarodna škola u Nordhavnu prekrivena je sa 12000 solarnih panela, što je čini najvećom "solarnom elektranom" u Danskoj i njima se podmiruju zahtevi za 50% struje koju koristi škola. Ovaj jedinstveni kompleks sastoji se od četiri zgrade i sagrađen je 2017. godine prema projektu višestruko nagrađivane skandinavske firme.
Školu pohađa oko 930 dece, učenika i studenata od 3 do 19 godina iz preko 80 zemalja sveta. Opremljena je savremenim višenamenskim učionicama i zajedničkim prostorijama, prilagođenim potrebama dece u različitim fazama razvoja.
Sve učionice su smeštene u uglovima zgrada kako bi se što više iskoristila dnevna svetlost, a staklo na prozorima zadržava prirodno svetlo pa filtrira infracrvene zrake i toplinu. Opremljene su pametnim tablama najnovije generacije. Ali, to nije sve! LED rasveta, koju kontrolišu nastavnici, omogućava različit intenzitet svetlosti koja utiče na sposobnost učenja. U učionicama se na taj način imitiranjem prirodnog dnevnog svetla određuje intenzitet za aktivnosti, opuštanje, koncentraciju ili čitanje.
Učenicima i studentima su u pauzama na raspolaganju brojne terase i neizostavni krovni vrtovi, staklenici, na vrhu svake zgrade. Nameštaj se lako pomera i gotovo je sav na točkićima, osim u delu za predškolsko vaspitanje. Akcenat je na prirodnim materijalima: hrastovi podovi za lako održavanje, vuneni prekrivači na kaučima, police za knjige od bambusa i sl... Takođe, svi stolovi i stolice se ergonomski podešavaju.
Međunarodna škola u Nordahnu je prilagođena svim visokim propisima zaštite okoline.


www.cis.dk

Levantkaj 4-14, 2150 Nordhavn

GRČKA - ostrvo Ikaria

Ικαρία



Ako tragate za tirkiznim plažama, u Grčkoj ih možete naći na svakom koraku, ali ako tragate za "eliksirom dugovečnosti", onda je ostrvo Ikarija pravo mesto.
Ovo plodno i šumovito ostrvo, koje je zbog raznih retkih vrsta flore i faune, zaštićeno režimom EU Natura 2000, teritorijalno pripada istočnom Egeju i nalazi se na oko 50 km od turske obale. Na površini od 150 km2 živi oko 10000 stanovnika. I to kakvih... Ovo je jedinstven lokalitet koji izaziva interesovanje naučnika zbog činjenice da je prosečni životni vek na ostrvu znatno duži nego inače. Ikarija ima veći procenat devedesetogodišnjaka, uz to vitalnih i zdravih, nego bilo gde na planeti.
Njeni meštani kažu da je tajna dugovečnosti u čistom vazduhu, mirnom i opuštenom stilu života (obrađivanje bašte, šetnje u prirodi, druženje sa prijateljima), interesantnoj ishrani (dosta maslinovog ulja, organskog voća i povrća, čajeva od organakog bilja, meda, domaćeg vina, kozjeg mleka, kafe, vrlo malo ribe kao i lekovite vode sa lokalnih izvora). Takođe, stari ljudi ovde nisu diskriminisani već vrlo cenjeni i u poznim godinama aktivni sloj društva, što im daje volju za životom.


www.island-ikaria.com
ŠPANIJA - Španski trg u Sevilji

Plaza de España, Sevilla



Onaj što je rekao: "Ko nije video Sevilju, nije video čudo", možda je mislio baš na čarobni Španski trg, koji se nalazi u živopisnom parku Marije Luize.
U mnogim vodičima, može se naći podatak da je površina Španskog trga sa parkom jednaka površini pet fudbalskih terena. Trg je polukružnog oblika i osnovna ideja je bila da pokaže svu moć Španije tokom njenog najvećeg prosperiteta, zato je prepun simbolike.
U centralnom delu dominira barokna Španska palata, sa tornjevima na krajevima nalik čuvenoj Hiraldi i vide se iz svakog dela Sevilje. Za izgradnju su korišćeni tipični andaluzijski materijali: cigla, kovano gvoždje, drvo i keramika. Duž celog zdanja, u donjim nišama, nalazi se 48 klupa, od kojih svaka simbolizuje po jednu špansku provinciju. Poređane su po abecednom redu i na svakoj je predstavljen jedan od važnih istorijskih događaja tog dela Španije. Jedino Sevilja nema svoju klupu, već grb na četiri mesta.
Pored veličanstvene palate, u kome su danas smeštena lokalna ministarstva, poseban šarm trgu daje veliki plato sa fontanom koja je okružena sa tri kanala, kao što je Španija okružena morima i kroz njih prolaze turisti gondolama. Iznad kanala nalaze se četiri mosta, koji predstavljaju četiri drevna španska kraljevstva.
Na Španskom trgu je snimljeno nekoliko filmova poput: Lawrence of Arabia (Lorens od Arabije), Star Wars: Episode II – Attack of the Clones (Ratovi zvezda: epizoda II - Napad klonova), kao i spot "Something got me started" (Nešto me je pokrenulo) grupe Simply red.


Av de Isabel la Católica, 41004 Sevilla

PORTUGAL - most Vasko de Gama

Ponte Vasco de Gama



Mostovi su bili i ostali večiti simbol inspiracije i divljenja kako piscima i umetnicima, tako i svima ostalima.
Sa svoja 17,2 km velelepni most u Lisabonu, najduži u Evropi a uključujući vijadukte osmi na planeti, ponosno nosi ime čuvenog moreplovca Vaska de Game, koji je upravo iz Portugala krenuo na svoju ekspediciju 1497. godine u nadi da će otkriti put za Indiju.
Tačno pet vekova kasnije, 1998. godine, most je otvoren za saobraćaj. Izgrađen je za samo 18 meseci preko najšireg rukavca reke Težo koji deli stari razvijeni centar Lisabona od njegovih ruralnijih južnih predgrađa i koji je vekovima bio prepreka onima koji su želeli da iz starog grada pređu na levu obalu reke.
Most su gradili briljantni inženjerski umovi, pa nije čudo što je nazvan portugalskim "građevinskim projektom veka". Dizajniran je tako da se odupre zemljotresima ekvivalentnim onom, koji je opustošio Lisabon davne 1755. godine.
Uz obalu reke Težo na visini od 20 metara vozi žičara sa koje se može uživati u panoramskom pogledu na reku i ovaj impozantan most. On se, takođe, može videti sa bilo kog dela obale kao i sa nekih uzvišenja u gradu.


www.lusoponte.pt
AUSTRIJA - vodopadi Kriml

Krimmler Wasserfälle



Kriml vodopade, koji su na 5.mestu najviših u svetu, čine tri kaskade: prva sa padom od 140m, druga 100m i treća opet 140m. Niz ovu strminu se svake sekunde sjuri oko 40000 litara vode. Nalaze se na 1247m nadmorske visine i okruženi su impresivnim nacionalnim parkom Visoki Tauern, najvećim zaštićenim područjem u Alpima. Pristup vodopadu je uređen u vidu bezbedne i svima pristupačne staze koja vodi do samog vrha. Odatle se pružaju zadivljujući prizori svetlucave izmaglice vodenih kapljica i prostranih zelenih površina bogatih florom i faunom, uz gromoglasni zvuk vodene mase i fascinantan miris šume, a često se iznad njih pojavi i duga. Prirodna igra vodopada nije samo privlačna, već je i zdrava. Naime, Kriml slapovi služe i kao prirodni lek koji ublažava tegobe alergičara i astmatičara. Tajna lekovitog učinka vodopada leži upravo u finoj vodenoj izmaglici, koja nastaje tako što voda udara o stene s velike visine. Tom prilikom se molekuli vode razbijaju u veoma sićušne vodene fragmente, pa vodene aerosoli uspevaju dopreti duboko u disajne puteve gde razvijaju svoje imunološko dejstvo. Kao mesto posebne lepote prepoznat je već krajem 19.veka, kada su ga brojni prirodnjaci počeli hvaliti kao najlepši vodopad na tlu Austrougarske monarhije.


www.wasserfaelle-krimml.at

5743 Krimml, Salzburg

ŠVEDSKA - pokrajina Švedska Laponija

Svenska Lappland



Prva asocijacija kad se pomene Laponija, uvek je Deda Mraz. Ali, nije i jedina...
Zvanično, samo Finska i Švedska polažu pravo na Laponiju. Ovaj region arktičke Švedske je 1996. godine dodat na listu svetske kulturne baštine UNESCO kako bi se zaštitila važna kombinacija jedinstvene prirode i kulturnih vrednosti.
Ono po čemu je cela oblast Laponije zanimljiva jeste pojava polarne svetlosti tzv. aurora borealis.
Šta je aurora borealis? Poznato je da Zemlju okružuju pojasevi naelektrisanih čestica poreklom sa Sunca, koje čine tzv. sunčev vetar. Kada ove čestice stignu u blizinu Zemlje, na njih počne da deluje Zemljino magnetno polje i na taj način ih zarobi, pa su one tada prisiljene da stalno osciluju između severnog i južnog magnetnog pola. Kada je Sunčeva aktivnost pojačana ili dođe do erupcija na Suncu do Zemljine površine dospe veći broj naelektrisanih čestica koje tada poremete i već postojeće. Tada neke naelektrisane čestice prateći linije magnetnog polja bivaju usmerene ka magnetnim polovima. Kada se naelektrisane čestice kreću ubrzano spiralno oko linija magnetnog polja, one tada emituju svetlost. Upravo ta svetlost predstavlja - auroru borealis.
Upravo, sever Švedske je oblast gde se aurora borealis može videti tokom svih 365 dana u godini, od 18h popodne do 2h ujutru. Ipak, ponekad aurora iznenadi turiste samo brzom i slabom pojavom, dok se ponekad manifestuje bajkovitom lepotom.


www.swedishlapland.com
FINSKA - Galerija dragulja u Kemiju

Kemin Jalokivigalleria



Ako je nešto dragulj sam po sebi, to je galerija Jalokivi u Kemiju.
Nalazi se na obali u nekadašnjoj komercijalnoj a danas ribarskoj i brodskoj luci. Osnovana je 1986. godine i sadrži najveću kolekciju dragulja u Evropi i to oko 3000. Velika kolekcija uključuje jedinstvenu i izvanrednu krunu koja je dizajnirana za prvog i jedinog kralja Finske. Postoji i kopija engleske kraljevske krune. Kopija je toliko tačna, da je potreban ekspert da bi je razlikovao od originala. Jedna od najskupljih ogrlica na svetu sa 647 dijamanata dizajnirana je za francusku kraljicu Mariju Antonetu. Originalna ogrlica više ne postoji, ali ovde u galeriji može se videti izuzetna lepota iste. Kopija je napravljena prema originalnim crtežima.
U galeriji se možete upoznati sa istorijatom dragog kamenja ali i sa alatom pomoću koga se obrađuju dijamanti. Svi eksponati su objašnjeni na finskom i engleskom jeziku.


www.jalokivigalleria.fi

Rantabulevardi 2, 94100 Kemi

ESTONIJA - restoran "Olde Hanza" u Talinu

Olde Hansa



Vremeplov još uvek nije izmišljen, ali čim zakoračite u restoran "Olde Hanza" u Talinu, za trenutak ćete posumnjati u to.
Ovaj restoran se nalazi na Trgu gradske skupštine. To je lako prepoznatljiva, sjajno bela zgrada sa natpisom "Olde Hansa", koji ponosno visi iznad ulaznih vrata.
Čitavo mesto, od poda do plafona, ukrašeno je srednjevekovnim slikama, drvenim lusterima,i ogromnim drvenim stolovima za goste. Električnog osvetljenja nema, tako da je sve osvetljeno svećama kako bi se omogućilo autentično iskustvo iz prošlosti. Osoblje je, takođe, obučeno u sve vrste srednjevekovne nošnje. Čak su i jela koja se ovde poslužuju u posudama i sa priborom iz 15.veka, pravljena na tadašnji istovetan način po originalnim receptima.
Čitav doživljaj je upotpunjen melodijama iz davno prošlih vremena.


www.oldehansa.com

Vana turg 1, 10146 Tallinn

LETONIJA - Nacionalna biblioteka Letonije

Latvijas Nacionālā bibliotēka



Ako ste ljubitelji knjige, na svom baltičkom putešestviju nikako ne biste smeli da propuste novu blistavu Letonsku nacionalnu biblioteku u Rigi, koja nosi lokalni naziv "Zamak svetlosti". Ovaj naziv dobila je po narodnoj bajci o spasenoj princezi sa vrha staklene planine i, u stvari, simbolizuje svetlost, slobodu i znanje i to u periodu kada je Letonija koračala ka nezavisnosti i pokušavala da izađe iz intelektualne tame.
Biblioteka je otvorena 2014. godine kada je Riga bila evropska prestonica kulture a Letonci su napravili ljudski lanac, od stare Narodne biblioteke do novoizgrađene na drugoj strani reke Daugave i prenosili knjige iz ruke u ruku - u novo zdanje.
Zgrada je u obliku velike planine sa staklenim plamenom na vrhu. Stakleni plamen čine 11. i 12. sprat odakle se pruža veličanstvena panorama, a za posetioce otvoren je samo subotom.


www.lnb.lv

Mūkusalas iela 3, Zemgales priekšpilsēta, Rīga, LV-1423

LITVANIJA - zamak na ostrvu Trakaj

Trakų salos pilis



Tragajući za čardakom ni na nebu ni na zemlji, možete stići do čardaka na vodi i jedan takav nalazi se na jugoistoku Litvanije, nedaleko od prestonice Vilnjus.
Ovaj predivni ostrvski zamak na jezeru Galve, koji su gradili litvanski kneževi u 14. veku, jedini je zamak u celoj istočnoj Evropi koji leži na ostrvu. Kako je grad Trakaj u prošlosti bio jedan od glavnih centara Velike Kneževine Litvanije, ovaj zamak bio je od velike strateške važnosti i danas predstavlja jedan od najvažnijih radova litvanske odbrambene arhitekture.
Za vreme ratova u 17. veku dvorac je oštećen i dugo posle toga nije obnavljan, nakon čega je postao prava ruina. Dva veka kasnije napravljeni su planovi za obnovu zamka, a poslednja faza obnove završena je 1961. godine.
Danas je unutrašnjost otvorena za posete a tokom leta ovo ostrvo postaje centar brojnih muzičkih i kulturnih dešavanja. Na jezeru se organizuju razne sportske aktivnosti, dok takmičenje vitezova u zamku privlači brojne lokalne i inostrane entuzijaste.


trakaimuziejus.lt

Place d'Armes, 57000 Metz

KIPAR - Slano jezero Larnaka

Αλυκή Λάρνακας



Ružičasti flamingosi mnogima su omiljene ptice. Uvek ih je lepo videti, jer se obično nalaze u jatima, što zbog njihove jarko roze boje ostavlja snažan vizuelni utisak. Na Kipru postoji jezero na kome ih možete sresti.
Slano jezero Larnaka je drugo najveće takvo jezero na Kipru. Smešteno je na jugozapadu grada i zaštićeno od strane raznih evropskih udruženja za zaštitu i očuvanje prirode. Između novembra i maja glavni stanovnici ovog jezera su upravo ružičasti flamingosi.
Odmah nakon što se poveća vodostaj jezera od kiše, ove predivne ptice slete na njegove obale u potrazi za hranom i odmorom. Procenjuje se da njihov broj može dostići i do 20000 jedinki, zavisno od uslova. Ponekad veći flamingosi stvaraju probleme lokalnim vlastima, jer se nedaleko od jezera nalazi nacionalni aerodrom a ptice od 3kg mogu biti opasne za avione, a sa druge strane i one nastradati. Šetnja ili džoging pored ovog jezera je jedinstveno iskustvo zbog pitome flore i faune.

MAĐARSKA - banja-pećina Miškolc Tapolca

Miskolc Tapolca



Prema drevnoj legendi, bilo gde u Mađarskoj da putnik zabode štap u zemlju, pojaviće se izvor termalne vode. Ovo nije preuveličavanje: na 80% teritorije postoje takvi izvori, pa zato Mađarsku nazivaju imperijom kupališta. U svetu nema nigde nečeg sličnog. Ovako bogato područje poslužilo je za gradnju lečilišta i rekreativnih vodenih centara koji su se vremenom usavršavali i naglo razvijali.
Banjsko kupatilo Tapolca kod Miškolca na severu Mađarske nalazi se, na samo 35 km od granice sa Slovačkom i za javnost je otvoreno već 6 decenija. Jedinstveno je u Evropi upravo zbog prirodnog pećinskog ambijenta. Njegova lekovita voda od 30°C utiče povoljno na mnoge zdravstvene tegobe. Pošto ima niži sadržaj soli od većine termalnih voda, ljudi se u njoj mogu kupati neograničeno vreme.
Banjsko kupatilo čine podzemni prolazi ukupne dužine 150m, koje je priroda oblikovala hiljadama godina a u "zvezdanoj" sobi u obliku kupole može se čuti sopstveni eho.
Za posetioce je otvoreno tokom cele godine, osim u januaru. A ceo kompleks ima lak pristup za osobe sa invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću.


www.barlangfurdo.hu

Pazár István sétány 1, 3519 Miskolctapolca

MALTA - luka Marsašlok

Marsaxlokk



Marsašlok je luka i najveće ribarsko naselje na Malti sa tradicionalnim šarenim brodićima, koji se nazivaju lucu (luzzu) i simbol su Malte. Uticaj Arapa je veoma vidljiv. Uostalom i ime luke Marsaxlokk potiče od arapske reči "marsa" što znači luka i malteške "xlokk" koja označava jugoistok, stranu ostrva gde se ova luka nalazi. Sam malteški jezik podseća na arapski sa elementima italijanskog i engleskog. Službeni jezik je engleski, pa je jako lako sporazumeti se sa lokalcima.
Čamci u jarkim bojama imaju oslikano tzv. Ozirosovo oko sa svake strane pramca i to je uticaj naroda koji su takođe nekada naseljavali ostrvo, Feničana. Oni su verovali da je oko amajlija koja ih štiti od zlih sila, pa su to verovanje kasnije prihvatili i Maltežani.
Ovo ribarsko naselje nije mirno samo nedeljom kada meštani pohrle zbog sveže ulovljene ribe, koja se prodaje na velikoj pijaci na samoj obali. Većina restorana nanizanih uz obalu nudi uslugu spremanja ukusnih ribljih specijaliteta. Prema tome, ako ste ljubitelji ribe, ovo je pravo mesto za vas.

POLJSKA - Tržni centar "Kriva kuća"

Krzywy domek



Na svakom putešestviju neizbežan je i šoping, a najzanimljiviji je sigurno u "Krivoj kući".
“Kriva kuća” je popularno ime tržnog centra "Rezident", koji se nalazi na severu Poljske, u Sopotu na obali Baltičkog mora. Izgrađena je 2004. godine i inspiraciju za originalan izgled građevine, arhitekte su pronašle u dečijim slikovnicama.
Ova multifunkcionalna zgrada asimetričnih kontura prostire se na 4000 m2 i njena unutrašnjost je poput svakog tržnog centra sa brojnim prodavnicama, restoranima, kafićima, dok se na trećem spratu nalazi sopotsko alternativno pozorište. Enterijer je urađen u kombinaciji drveta i metala. Preovlađuju jako osvetljenje, interesantno stepenište i pastelne boje.
„Kriva kuća“ mnogim posetiocima izgleda kao da ju je neko izgužvao, neki će reći da im se čini kao da ju je pravio lično Salvador Dali, ali kako god, veoma je upečatljiva i simpatična.


www.krzywydomek.info

ul. Haffnera 6, 81-717 Sopot

SLOVAČKA - planina Visoke Tatre

Vysoké Tatry



Ako ste ljubitelji zimskih sportova, slovačke Visoke Tatre su zimi idealne, jer nećete morati da ih delite sa hordama turista.
Visoke Tatre su najseverniji i najviši deo Karpatskog lanca. Na oko hiljadu kvadratnih kilometara pod zaštitom, u prvom evropskom prekograničnom nacionalnom parku, između Slovačke i Poljske, prostire se preko 600 kilometara uređenih planinarskih staza, petnaestak popularnih skijališta i na desetine visokih vrhova, od čega u Slovačkoj 24 sa nadmorskom visinom preko 2500 metara. Ovo je mesto stvoreno za uživanje u surovoj prirodi: skijanje, snowboarding, snow paraglajding, penjanje uz led i ostale zimske sportove.
Na Visokim Tatrama je vrlo bogata flora i fauna. Od životinja tu žive: medved, ris, kuna, vuk, lisica ali i endemske vrste poput tatranske divokoze. Prirodno orkuženje Tatri pruža jedinstvenu klimu sa čistim vazduhom i poboljšava zdravstveno stanje svih posetilaca.


www.vysoketatry.sk
SLOVENIJA- reka i dolina Soča

Da je titula Slovenije kao ekološki najprosvećenije zemlje opravdana, uverićemo se čim zakoračimo u dolinu Soče.
Soča, koja najvećim delom teče kroz Sloveniju, je jedna od najlepših i najčistijih reka u Evropi. Nazvana “smaragdnom lepoticom”, među retkima zadržava zelenu, pa čak i plavkastu boju svih 137 kilometara, zbog čega je redovno fotografišu svetski poznati fotografi.
Izvire u nacionalnom parku Triglav, u magičnoj dolini Trente. Odatle je hiljadama godina utirala svoj put u podnožju alpskih vrhova do ušća u Jadranskom moru. Danas je magnet za zaljubljenike u prirodu i to svih mogućih profila. Ako se ovde nađete: biciklizam, kajak, rafting, kanjoning, pecanje, adrenalinski ekstremni sportovi ili samo šetnja u fantastičnoj prirodi na čistom vazduhu su uvek na dohvat ruke. Dolina Soče je ujedno i važan istorijski lokalitet zbog važnih borbi vođenih u I svetskom ratu, ali i gastronomski, zbog ekskluzivnog restorana svetski priznate kuvarice Ane Roš. Dakle, pitanje nije šta raditi na Soči ili u njenoj dolini, već čega se odreći?


www.soca-valley.com
ČEŠKA - Križikova fontana

Križíkova fontána



Ako želite provesti spektakularno veče u Pragu, pogledajte šou koji nudi Križikova fontana, koju često nazivaju plesnom ili muzičkom fontanom. Njena predstava vode, svetlosti i muzike jednostavno se mora videti, jer ne postoji druga slična fontana u svetu.
Sagrađena je 1891. godine u blizini Praškog sajma. Njeno osvetljenje kreirao je češki pronalazač, František Križik, po kome je i dobila ime. Obnovljena je 1990. godine i sada tokom letnjih meseci upotpunjava scenografiju večernjih predstava sa modernom ili klasičnom muzikom i baletima. U redovnom repertoaru su i filmske projekcije na vodi. Veliki amfiteatar može primiti 6000 posetilaca. Križikova fontana radi koristeći 3000 neverovatnih mlaznica za vodu, 50 pumpi vode i 1200 lampica svih boja skrivenih ispod velikog bazena vode.
Ovaj neverovatni vodeni šou, svetlosni efekti i predivna muzika lako očaraju, a uz npr. Dvoržakovu, Smetaninu i Vivaldijevu muziku dožive se nezaboravni trenuci. U nedeljnom programu se nalaze: "Romeo i Julija", "Labudovo jezero" i "Karmen", pa čak i muzika Metalike. Profesionalni plesači nastupaju na ogromnoj bini u centru ove velike fontane. Ulaznice su neophodne, ali ne i prethodne rezervacije.


www.krizikovafontana.cz

Výstaviště Praha, U Výstaviště 1/20, 170 05 Holešovice

RUMUNIJA - hotel "Glineni dvorac iz Doline vila"

Castelul de Lut Valea Zanelor



Mistična Transilvanija je predeo karakterističan po mitovima i legendama. U tom duhu, na obroncima Karpatskih planina nedaleko od grada Sibinj, muzički par Razvan i Gabriela Vasile izgradili su "dvorac iz bajke" 2016. godine, koji je stekao veliku popularnost zbog svog nesvakidašnjeg izgleda koji podseća na kuću Hobita.
Izolovana lokacija i prelepa priroda puna cveća i drveća pružaju dodatan šarm neobičnim kućicama koje liče na ukrase od marcipana i navode posetioce da pomisle da su se našli u začaranoj dolini.
Pored šarmantnog izgleda i zadivljujućeg pejzaža, pažnju je privukao i nesvakidašnji način na koji je "Glineni dvorac" izgrađen. Načinjen je isključivo od prirodnih ekoloških materijala – gline, slame, peska i rečnog kamena, bez upotrebe boja i lakova.
"Glineni dvorac iz Doline Vila" je trenutno u fazi adaptacije i nudi samo mogućnost eksterne posete, ali u bliskoj budućnosti pružaće i smeštaj. Takođe, u planu je i restoran u kom će se služiti lokalna organska hrana.


www.valeazanelor.ro

Porumbacu de Sus 630, 557192 Sibiu

BUGARSKA - Spomenik slobode Šipka

Паметник на свобадата Шипка



Postoji jedno mesto, koje je sveto narodu Bugarske. To je prevoj Šipka na kome se gordo uzdiže Spomenik slobode podignut u čast palih ruskih vojnika i bugarskih dobrovoljaca u rusko- turskom ratu, koji je Bugarskoj doneo oslobođenje od petovekovne otomanske vladavine.
Spomenik je izgrađen 1934. godine zahvaljujući donacijama bugarskog naroda, na mestu gde su se vodile borbe. Kao da je ponikao iz okomitih stena koje se dižu u nebo, simbolizuje ljudsku težnju ka slobodi i nezavisnosti. Nalazi se na 1326 m nadmorske visine i do njega vodi gotovo 900 stepenica.
Visok 31,5 m i sagrađen od kamena liči na srednjevekovnu tvrđavu. U unutrašnjosti se nalaze mermerni sarkofag i muzej, koji svedoče o bitnim istorijskim bitkama, a na vrhu spomenika je panoramska platforma, sa koje se pruža pogled na Dolinu ruža i obližnje staroplaninske vrhove.


www.shipka.org
HRVATSKA - plaža Jagodna

Za sve one koji vole da uživaju u lepotama netaknute prirode, šarmu predivnih zalazaka sunca, ne moraju ići na neke predaleke egzotične destinacije, jedna od njih se nalazi u našem komšiluku, na lepom plavom Jadranu.
Plaža Jagodna, smeštena u istoimenoj skrivenoj uvali, uvrštena je na spisak od 50 najlepših na svetu. Nalazi se na južnoj strani najsunčanijeg hrvatskog ostrva Hvara u podnožju njegovog najvećeg vrha, brda Sv. Nikola. Puteljak usečen u stenu razdvaja plažu na dva dela.
Plaža nije velika, ali njen slikoviti pejzaž je prava dragocenost. S pogledom na Korčulu, okupana suncem uz kristalno bistro more puno ribe, guste borove šume, okolne stene i pesmu cvrčaka idealna je za odmor ali isto tako i za planinarenje, ronjenje, slobodno penjanje, surfovanje i druge aktivnosti.
Daleko od gradske buke i ostalih prenatrpanih plaža, mali kamp, lokalni restoran i tek nekoliko kuća pružaju mir i tišinu, a lagani valovi upravo onaj osećaj svežine neophodan u vrelim letnjim danima.


21465 Jagodna, Sveta Nedjelja, Hvar

  • Plaža Jagodna

    Hrvatska

  • Reka i dolina Soča

    Slovenija

  • Stepenice crkve Sveta Lucija u Arcakeni

    Italija

  • Luka Marsašlok

    Malta

  • Katedrala Svetog Stefana u Mecu

    Francuska

  • Španski trg u Sevilji

    Španija

  • Most Vasko de Gama

    Portugal

  • Obala Moherske litice

    Irska

  • Park Mini Europe

    Belgija

  • Selo Šengen

    Luksemburg

  • Ulica Herštrase u Bonu

    Nemačka

  • Gradić Hithorn

    Holandija

  • Kopenhagenska međunarodna škola Nordhavn

    Danska

  • Pokrajina Švedska Laponija

    Švedska

  • Galerija dragulja u Kemiju

    Finska

  • Restoran "Olde Hanza" u Talinu

    Estonija

  • Nacionalna biblioteka Letonije

    Letonija

  • Zamak na ostrvu Trakaj

    Litvanija

  • Tržni centar Kriva kuća

    Poljska

  • Križikova fontana

    Češka

  • Planina Visoke Tatre

    Slovačka

  • Vodopadi Kriml

    Austrija

  • Banja-pećina Miškolc Tapolca

    Mađarska

  • Hotel "Glineni dvorac iz Doline vila"

    Rumunija

  • Spomenik slobode Šipka

    Bugarska

  • Slano jezero Larnaka

    Kipar

  • Ostrvo Ikaria

    Grčka

Skitam i pitam!

Srpski jezik

Srećan put!
Dobro jutro.
Dobar dan.
Dobro veče.
Doviđenja.
Izvinite.
Hvala.
Da. Ne.
Ja dolazim iz Srbije
Govorite li...?
Govorim...
Ne govorim...
...francuski
...engleski
...španski
...portugalski
...nemački
...italijanski
...danski
...švedski.
Razumete li...?
Ne razumem...
Govorite sporo.
Ponovite.
Novac.
Koliko košta?
Besplatno.
Prevedite mi...
Juče. Danas. Sutra.

Rano. Kasno.
Odmah.
Gde je...
...hotel?
...restoran?
...menjačnica?
...apoteka?
Pozovite...
Donesite mi...
Ponedeljak
Utorak
Sreda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelja
U koliko sati je...
...doručak
...ručak
...večera
Pokažite mi jelovnik.
Koji je specijalitet?
Želeo/la bih...
Molim Vas, račun.
Kuda ide ovaj tramvaj/autobus?
Gde smo sada?
Ovo je moj pasoš.